Uprava za računanje vremena
Zavodsko vreme
Šezdeset sekundi u minutu. Šezdeset minuta u satu. Dvadesetčetiri sata u danu. Nijedan od ta tri broja nema razlog da bude takav osim navike. Ovde je osnova svuda sto — a dan je prilagođen tačno, bez ostatka.
21. Jul 2026.
07:26:01
zavodsko vreme · godina se ne menja, 2026. ostaje 2026.
—
stvarno vreme, po časovniku ovog uređaja
Obrazac ZV-1 · Tabela pretvaranja
| Zavodska jedinica | Stvarna vrednost |
|---|---|
| 1 zavodska sekunda | 0,864 stvarne sekunde |
| 1 zavodski minut · 100 sek | 86,4 stvarne sekunde |
| 1 zavodski sat · 100 min | 2 sata 24 minuta |
| 5:00:00 · pola dana | podne, tačno |
| 10:00:00 · kraj dana | ponoć, tačno 24 sata |
Kalendar
Trinaest meseci, uvek isti raspored
Godinu čini 13 meseci od po 28 dana — četiri pune nedelje, nijedan dan viška. Prvi u mesecu je uvek ponedeljak. Osmi, petnaesti i dvadesetdrugi su, samim tim, uvek ponedeljak — u svakom mesecu, svake godine. Trinaesti pada u subotu. Uvek. Petak trinaesti ne postoji; uklonjen je iz sistema, ne iz sujeverja.
Preostala jedan do dva dana u godini — Dan van reda, na samom kraju, i u prestupnim godinama Preskočeni dan, usred nje — ne pripadaju nijednom mesecu niti nedelji. Stoje izvan brojanja, namerno, da ostatak sistema ostane čist. To nisu greške u rasporedu. To su odmori.
Puni kalendar →Uprava za računanje vremena · Izveštaj
Rezultati sprovedenih istraživanja
Uprava je uporedila zavodski sistem sa zatečenim stanjem i utvrdila sledeće pozitivne efekte:
- Podne pada tačno na početak petog zavodskog sata — polovina dana bez ostatka i bez svađe da li se računa od nule ili od dvanaest.
- Nedelja ostaje nedelja. Sedam dana niko ne dira — menja se samo ono što je i ranije bilo proizvoljno.
- Mesečni raspored se ne prepravlja. Isti obrazac važi za svih 13 meseci, svake godine.
- Zavodski sat sam po sebi pokazuje protok dana, na desetinu tačno. Kad otkuca treći, zna se — bez ijednog preračunavanja — da je iza trideset, a ispred četrdeset odsto dana.
- Zavodska minuta traje isto u Beogradu, Novom Sadu i na Promaji. Za razliku od sata, nju niko nije pomicao unazad ni unapred.
Istorijska podloga
Ovo nije prva prijava
Francuska Republika uvela je decimalno vreme 1793. godine — dan od 10 sati, sat od 100 minuta, minut od 100 sekundi. Uprava koristi isti razmer, nepromenjen: ako je nešto ispravno računalo pre dvesta trideset godina, nema razloga da ne računa i sada. Sistem nije preživeo ni dve pune godine; nije pao zato što računica nije radila, nego zato što je svaki časovnik u zemlji trebalo prekucati nanovo, a Republika je baš tada imala prečeg posla. Zavod to ne čita kao upozorenje nego kao dokaz: ideja je preživela računicu. Pala je na logistici.
Fabrika Kodak je od 1928. do 1989. — punih 61 godinu — poslovala po kalendaru od 13 meseci. Nije napustila sistem zato što nije radio. Napustila ga je zato što se ostatak sveta oko nje nikad nije preveo na isti račun, pa je kompanija na kraju morala da se vrati ostalima, ne obrnuto. Zavod ovo uzima kao potvrdu: sistem koji je 61 godinu ispravno radio nije eksperiment. To je presedan.